Stečaj tvrtke Kopitar i slučaj Ciglane Perušić ponovno u fokusu javnosti

Slučaj Ciglane Perušić, nekadašnjeg industrijskog pogona u kojem je desetljećima bio uskladišten opasan otpad, vratio se u javni prostor nakon što je predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić zatražio političku odgovornost Vlade zbog afere s ilegalno odloženim otpadom u Gospiću. Poveznica sa starijim slučajem leži u tome što je tvrtka koja je gospodarila Ciglanom, Kopitar, u vlasništvu punca Hajdaša Dončića, Alojza Dončića, na kraju završila u stečajnom postupku, tijekom kojeg je otpad konačno uklonjen s lokacije.

Podrijetlo problema i stečajni ishod

Priča počinje krajem 1990-ih, kada je Alojz Dončić kupio nekadašnju Ciglanu Perušić. Njegova tvrtka Kopitar dobila je 2000. godine dozvolu Ministarstva zaštite okoliša za skladištenje i djelomičnu obradu opasnog otpada. Već početkom 2001. u pogone su dopremane velike količine opasnih tvari, među kojima filtar-pepeo iz zagrebačke spalionice Puto, galvanski mulj, leteći pepeo, motorna ulja i otpad od čišćenja spremnika. Prema tadašnjim medijskim navodima, riječ je bila o gotovo 200 tona filtar-pepela, 94,5 tona galvanskog mulja, oko 1,5 tona letećeg pepela i približno 700 kubičnih metara motornih ulja.

Inspekcijski nadzori nad lokacijom provođeni su od 2011. do 2014. godine, no otpad je u potpunosti uklonjen tek 2019. godine, i to upravo u okviru stečajnog postupka nad tvrtkom Kopitar. Do tog trenutka lokacija je godinama bila predmet upozorenja nadležnih tijela, a inspekcija Ministarstva zaštite okoliša još je 2011. naložila tvrtki da dio opasnog otpada, procijenjen na oko 200 kubičnih metara, premjesti u zatvoreni prostor. Novinari koji su kompleks obišli nekoliko godina kasnije zatekli su i dalje velike količine filtar-pepela u devastiranoj hali, dijelom u oštećenim vrećama.

Sudski epilog i okolnosti prodaje

Ciglana se nalazila u području pod posebnim režimom zaštite rijeke Gacke, što je dodatno zaoštrilo problem. Policija je provela kriminalističko istraživanje zbog sumnje da je otpad skladišten protivno propisima, na način koji je mogao ugroziti okoliš i kvalitetu vodotoka. Lokalno stanovništvo tvrdilo je da je Ciglana kupljena upravo radi skladištenja otpada, a ne revitalizacije proizvodnje. Državno odvjetništvo podiglo je optužnicu protiv Alojza Dončića, no on je pravomoćno oslobođen kaznene odgovornosti.

Sam Dončić je 2015. godine izjavio da radioaktivni pepeo i mazut nisu njegovo vlasništvo, nego pripadaju Hrvatskoj elektroprivredi, odnosno Holdingu, te da je zbrinjavanje otpada platio 150.000 kuna. Tada je i najavio prodaju Ciglane. Tvrtka je na kraju završila u stečaju, a otpad je uklonjen tek u sklopu tog postupka, čime je formalno zatvoreno pitanje koje je desetljećima opterećivalo lokalnu zajednicu i nadležne institucije.

Politička dimenzija slučaja

Slučaj je danas politički osjetljiv jer je Siniša Hajdaš Dončić u razdoblju kada je njegov punac bio povezan s problematičnim otpadom u Perušiću, od travnja 2012. do siječnja 2016. godine, bio ministar pomorstva, prometa i infrastrukture u Vladi Zorana Milanovića. Resor zaštite okoliša u istoj Vladi vodio je Mihael Zmajlović, s kojim Hajdaš Dončić danas zajednički predvodi opozicijsku inicijativu za opoziv Vlade Andreja Plenkovića zbog afere u Gospiću.

Politički protivnici postavljaju pitanje dosljednosti, upitavši kako SDP može tražiti odgovornost za sustavni nadzor otpada dok je u vlastitom mandatu postojao neriješen slučaj vezan uz obitelj njegova predsjednika. Hajdaš Dončić odbacuje takve prozivke, ističući da je oko te teme, kako kaže, potpuno neopterećen, te da iza cijele priče stoji strah HDZ-a od gubitka vlasti i pokušaj njegova osobnog političkog obračuna.